Posljednjih nekoliko godina se pod pojmom “godišnji odmor” podrazumijevala kombinacija planinarenja Velebitom nakon ?ega je slijedilo istraživanje jednog od jadranskih otoka. Ipak, ove godine smo uz prinovu morali i odmor prilagoditi najmla?oj članici naše male avanturisti?ke obitelji, što se na kraju pokazalo vrlo dobro.
Za bazu smo odabrali već poznato odredište Brodaricu kod Šibenika, mjestašce u kojem smo boravili već nekoliko puta i koje nam je pružalo sve ono od civilizacije što bi obitelj sa šestomjese?nom bebom mogla zatrebati. Bilo je to i ishodište za upoznavanje i podsje?anje na ljepote šibenskog mora i zale?a što smo se trudili i iskoristiti, a o čemu će biti riječi u ovom i u nekoliko nadolaze?ih članaka.
Kako je i naš Dario sa obitelji prošle godine ljetovao u neposrednoj blizini, te je samostalno posjetio ovu lokaciju o čemu možete više pro?itati na ovom LINKU, ni mi nismo željeli propustiti priliku pa smo se koriste?i njegove korisne informacije pripremili na sve izazove i zajednički krenuli u istraživanje tajni ove tvr?ave.
Moram priznati da je sam pristup vrlo zanimljiv, pogotovo kada se odabere dan sa povišenom razinom mora, kao što smo to mi, naravno, učinili. Siguran sam da ostalim prolaznicima nije bio jasan ovaj ?udan trio – ja s Ivom u klokanici i Ivana kako se probijamo kroz vodu do koljena prema tvr?avi.
Tvr?ava Sv. Nikole još jedan je simbol šibenske regije i turisti?ka atrakcija za one “odvažnije”, a nalazi se na ulazu u kanal Sv. Ante. Sagra?ena je tijekom 16. stoljeća radi obrane grada od turskih napada s mora, donji su dijelovi sazidani od bijelog kamena, a gornji od opeke. Projektirao ju je mleta?ki vojni graditelj Michiele Sammichelle. Tvr?ava Sv. Nikole pripada najja?im pomorskim fortifikacijama na hrvatskoj obali Jadrana.
Sam oblik tvr?ave je vrlo zanimljiv, trokutasti, a osobno me podsje?a na pokaziva? miša na ekranu sa malim kružnim vrhom 🙂 (reklo bi se – profesionalna deformacija)
Dio dana smo proveli u uvali Škar, koja gleda na samu tvr?avu i koja je odlična destinacija za posjetitelje željne malo mira. Uvala je zaštičena sa svih strana osim djelomi?no sa sjeverozapadne te tako pruža zaklon i mogućnost uživanja u moru čak i za vjetrovitijih dana.
Do te uvale vodi cesta iz Zabla?a (na kružnom toku treba skrenutu odmah na prvi izlaz desno i pratiti cestu koja prolazi poreb Male Soline prema uvali Škar), ima dovoljno mjesta za parkirati nekoliko automobila tako da je do tog dijela tvr?ava dostupna svima.
Na povratku s Tvr?ave Sv. Nikole, prodefilirali smo Zabla?em i istog trena mi se rodila ideja da jedan dan provedemo na tom lokalitetu. Opet sam bio Magićno privu?en blizinom otoka Zlarina prema kojem gledaju plaže Zabla?a, pa sam ideju lako prenio na moje cure koje su se, naravno, složile.
Zabla?e je malo ribarsko mjesto, 9 km južno od grada Šibenika, na magistralnoj prometnici u smjeru Splita. Mjesto se prvi put spominje po?etkom 15. stoljeća kada se ovdje nalazila solana (Velike i Male Soline). Stanovništvo Zabla?a tradicionalno je vezano za uzgoj južnog vo?a, maslina i ribolov, pa se gostima u okviru pansionske ponude nudi doma?a hrana i vino.
Glavno naselje je smješteno u gustoj borovoj šumi i nadasve je namijenjeno mirnijem obiteljskom odmoru. Ako se poželite sporta ili zabave samo 500 metara je udaljeno hotelsko naselja Solaris, koje zasigurno spada među opremljenija turisti?ka središta na Jadranu, o čemu iz prve ruke može posvjedo?iti i naš Dario.
Također, blizina grada Šibenika omogućava gostima Zabla?a užitak u ostalim sadržajima, posebno kulturnim, kao što su gradski ljetni festivali: dječji festival i festival šansone. Na širem području Zabla?a se nalazi zaljev s dokazano ljekovitim muljem, pa mjesto ima potencijale za razvoj lje?ilišnog turizma. U mjestu se nalaze betonirana kupališta i šljun?ane plaže.
Zaista se može uživati u moru i podmorju kad je čitava plaža samo vaša, kad nema buke i graje ostalih turista i kad more ne smrdi po raznoraznim uljima i kremama sumnjivog porijekla. Prvi uron mi je dao uvid u izgled podmorja i potencijalna mjesta za lov, dok je drugi uron potvrdio prethodno istraživanje i rezultirao ulovom dvije hobotnice. Manja na dubini od nekih 2m, a veća na nekih 5m dubine. I ovdje se loša navika hobotnica da jedu tamo gdje spavaju pokazala presudnom 🙂
PRIMOŠTEN
Jednu od večeri odlučili smo provesti u 30ak km udaljenom Primoštenu. Premda nadaleko poznat kao turisti?ka destinacija, malo tko zna da je Primošten, koji je sada poluotok, do 16. stoljeća zapravo bio oto?i? ome?en zidinama, a kopnom spojen samo pomi?nim mostom. Nakon što su se turci povukli s ovih prostora, pomi?ni most je zamijenjen nasipom pa je tako oto?i? dobio stalnu vezu s kopnom, a odatle potje?e i naziv Primošten = premostiti.
Maleno mjesto nastalo na otoku u neposrednoj blizini obale, mjesto sa kamenim kućicama, crkvicama, uskim kalama mediteranskog stila s bezbroj uvala, otoka i poluotoka, mjesto sa burnom povijesti, poznato nekada po poljoprivredi, a danas po turizmu.
Premda nije lokacija na kojoj bih volio provesti odmor zbog prevelike gužve i hordi turista, svakako je destinacija koju van sezone vrijedi posjetiti i obi?i, te osjetiti duh prošlih vremena barem na jedan dan.
(statisti?ki podaci su preuzeti s Wikipedije i TZ Šibenik)
Uskoro slijede novi nastavci reportaža… Stay tuned…
